PSIHIJATRIJA

Psihijatrija je medicinska disciplina koja proučava etiologiju, epidemiologiju, klasifikaciju, kliničku sliku, dijagnozu, diferencijalnu dijagnozu, terapiju i prognozu psihičkih poremećaja. Za psihijatriju bismo mogli reći i da je medicina uma. Cilj psihijatrije kao struke je čuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja, kroz otkrivanje i liječenje psihičkih bolesti.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje je značajno povezano s našim subjektivnim osjećajem dobrobiti – našom emocionalnom, psihološkom, socijalnom (društvenom), duhovnom, ali i tjelesnom dobrobiti i sastavni je dio općega zdravlja. Stres može imati negativan utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje.

Svakodnevni život pred čovjeka postavlja puno izazova, koji uzrokuju veći ili manji stres. Do određene mjere se svi možemo prilagoditi stresu, sve dok intenzitet i trajanje stresa ne prelazi naše granice. U tom slučaju mogu se javiti psihičke tegobe, od kojih neke dosežu i klinički značajnu razinu.

Neki od najčešćih psihičkih poremećaja su:

  • depresija (Za depresiju kažemo da je bolest tisuću lica. Ona je ozbiljna bolest koju karakterizira gubitak energije, sniženo raspoloženje, bezvoljnost, osjećaj samoće, beznađa, poremećaj spavanja, gubitak apetita. Broj ljudi koji boluje od depresije u stalnom je porastu te najnoviji podatci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upućuju kako bi upravo depresija mogla postati najraširenija bolest na svijetu do 2030. godine. Ona utječe i na radnu učinkovitost te kao takva predstavlja veliki javnozdravstveni problem.)
  • anksiozni poremećaji (Anksioznost je univerzalna ljudska pojava koja je karakterizirana difuzno prisutnim osjećajem brige i straha te s njima povezanim ponašanjem kao što je primjerice izbjegavajuće ponašanje. U anksiozne poremećaje ubrajamo agorafobiju, socijalnu fobiju, specifične fobije, panični poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, anksiozno-depresivni poremećaj, PTSP.)
  • posttraumatski stresni poremećaj (PTSP je poremećaj koji se razvija kod osoba koje su doživjele izrazito stresan i opasan događaj te imaju poteškoće s oporavkom od traume koju je događaj prouzročio.)
  • bipolarni afektivni poremećaj (U BAP-u se na najrazličitije načine mogu izmjenjivati stanja povišenog, maničnog raspoloženja i stanja sniženog, depresivnog raspoloženja.)
  • shizofrenije (Shizofrenija je kompleksan poremećaj karakteriziran skupom simptoma i znakova koji teško narušavaju pojedine domene psihološkog i socijalnog funkcioniranja.)
  • demencije – neurodegenerativne bolesti ( Demencija je kronični moždani sindrom karakterizitan progresivnim ireverzibilnim kognitivnim deficitima. Pojavnost demencija je u porastu, a s obzirom na sve duži životni vijek populacije, demencije predstavljaju veliki javnozdrastveni problem.)
  • poremećaji spavanja (Nesanica je jedan od najčešćih simptoma u medicini uopće (to je prema učestalosti 3. ili 4. simptom zbog kojega se ljudi obraćaju za pomoć liječnicima obiteljske medicine.)

Osoba se najčešće odluči javiti psihijatru kada osjeća da je narušenog psihičkog zdravlja te da uslijed toga otežano svakodnevno funkcionira, kako na poslovnom tako i na širem socijalnom planu. Sama osoba nije u mogućnosti pronaći izlaz iz svojih problema te joj je potreban stručno vođen razgovor/intervju sa psihijatrom.

U Poliklinici Terapija pružamo usluge:

  • prvi pregled psihijatra / psihijatrijski intervju: Psihijatrijski pregled sastoji se od psihijatrijskog intervjua, somatoneurološkog pregleda, dijagnostičkog dojma te postavljanja radne dijagnoze. Psihijatrijski intervju obuhvaća upoznavanje pacijenta i liječnika kroz razgovor tijekom kojeg se prikupljaju informacije (uzimanje osobne i obiteljske anamenze). Liječnik saznaje za poteškoće osobe, važne činjenice iz prošlosti i/ili sadašnjosti koje su povezne s funkcioniranjem i kvalitetom života. Uspostavlja se dobar terapijski savez te se zajednički donosi odluka o daljem tretmanu koji ovisi o vrsti i težini poremećaja. U Poliklinici Terapija primjenjujemo individualizirani i integrativni biopsihosocijalni pristup pacijentima i članovima njihovih obitelji. (Okvirno trajanje prvog psihijatrijskog pregleda je 60 minuta.)
  • kontrolni pregled psihijatra: Kod osoba koje su u kontinuiranom tretmanu, tijekom kontrolnog pregleda psihijatar pruža psihosuport pacijentu te ovisno o potrebi titrira preporučene psihofarmake. (Okvirno trajanje kontrolnog pregleda je 30 minuta.)
  • stručno savjetovanje: Ako osobi treba savjet jer nije sigurna proživljava li neke psihičke tegobe ili se ne može nositi s aktulanim životnim okolnostima, u našoj Poliklinici može dobiti stručno savjetovanje bez obveze kontinuiranog tretmana. (Okvirno trajanje stručnog savjetovanja je 30 minuta.)
  • suportivna psihoterapija: Suportivna psihoterapija je terapijski pristup usmjeren na pružanje emocionalne podrške, razumijevanja i pomoći pojedincima koji se susreću s teškoćama u svom životu. (Okvirno vrijeme trajanja je 45 minuta.)
  • ekspertiza: Drugo mišljenje ili ekspertizu daje specijalist psihijatrije koji dotada nije izravno sudjelovao u liječenju pacijenta, a na temelju postojeće medicinske dokumentacije i pregleda. (Okvirno vrijeme trajanja je 50 minuta.)