Sindrom bolnih leđa

Među najčešćim bolnim stanjima koja se javljaju tijekom života su bolovi u leđima.

Više od 80 posto svjetske populacije ima bolove u leđima. Među najčešćim bolnim stanjima koja se javljaju tijekom života su bolovi u leđima. Više od 80 posto svjetske populacije imalo je ovaj problem barem jednom tijekom života, bilo da se radi o bolovima u križima, prsnom ili vratnom dijelu kralježnice.
Posebno je neugodno kada se tegobe dodatno pogoršaju povremenim širenjem bolova niz ruke ili noge, gdjekad i sve do prstiju, što je često praćeno „trncima“.

U nadolazećim godinama možemo očekivati i povećanu učestalost sindroma bolnih leđa s obzirom na način života koji prakticiramo u današnje vrijeme. Puno sjedenja i stajanja, a malo kretanja i vježbanja svakako pridonose nastanku tegoba, stoga možemo očekivati da će upravo bolovi u leđima postati još veći medicinski ali i ekonomski problem.
Naziv sindroma čine bolesti zglobova vratne, prsne te osobito često slabinske kralježnice, na prijelazu slabinskih u
trtične kralješke te spoja kralježnice izdjelice (sakroilijakalni zglobovi).

Bolna leđa u trudnoći i nakon nje
U trudnoći je pojava sindroma bolnih leđa još učestalija nego u općoj populaciji. Tada dolazi do prolaznih promjena
odnosa zglobova: širenja i razmicanja zglobova, istezanja zglobnih čahura, ligamenata, krvnih žila i živaca.
Tegobe se često javljaju tijekom trudnoće, ali se nerijetko nastavljaju i u razdoblju nakon porođaja kada majke učestalo i
dugo na rukama nose djecu. Takav prisilni položaj u kombinaciji sa smanjenom tjelesnom aktivnošću pogoduje pogoršanju tegoba. Problem je još veći ako se uzme u obzir da se radi o mladim ženama, koje na taj način stvaraju osnovu za nastavak tegoba tijekom života.

Kako spriječiti bolove u leđima
Uloga prevencije bolnih leđa vrlo je bitna, jer jednom kad započnu simptomi, povratak u zdravo stanje težak je i dugotrajan. Održavanje primjerene tjelesne težine i redovito vježbanje uz puno kretanja gotovo mogu jamčiti odsutnost ili barem znatno smanjenje tegoba.

Kako liječiti bolna leđa?
Ako se razviju simptomi, iznimno je važno pravodobno započeti liječenje. Pregledi ortopeda i fizijatra pomoći će
u odabiru vrste liječenja. U više od 95 posto slučajeva potrebno je promijeniti životne navike, smanjiti tjelesnu težinu, ali i prilagoditi način nošenja djece tijekom dana.
Preporučuju se svakodnevne vježbe istezanja, očuvanja tonusa i jačanje mišića. Ako tegobe duže traju ili se radi o nekom od kompresivnih sindroma (uklještenje živaca u nekom od kanala kroz koje prolaze), bit će potrebno provoditi
i fizikalne terapije uz stručni nadzor i pomoć fizioterapeuta. Uz fizikalnu terapiju provodi se i medikamentozno liječenje.
U posljednje vrijeme sve učestalije koristimo preparate koji stimuliraju imunitet (tjelesni imunoproteini), poput autolognog kondicioniranog seruma.
Radi se o postupku s visokim postotkom uspješnosti u liječenju tegoba, u kojem se iz vlastite krvi izoliraju tjelesni imunoproteini, čimbenici cijeljenja te protuupalni čimbenici. Oni uvelike usporavaju ili čak zaustavljaju upalne promjene, smanjuju oticanje te na taj način smanjuju bol.
Metoda Orthokin u potpunosti je biološka i ne koristi ništa drugo osim vlastitih, endogenih proteina i čimbenika cijeljenja, pa je poznata i pod nazivima „biološka terapija“, „liječenje vlastitom krvlju“ i „regenerativna terapija“.
Poliklinika Terapija jedan je od certificiranih centara u Hrvatskoj koji tu metodu uspješno provodi u liječenju pacijenata.

članak objavljen na pitajmamu.hr