Sindrom karpalnog kanala pacijenti opisuju kao osjećaj umrtvljenosti, škakljanja, slabosti ili nekih drugih problema u ruci, a javlja se kao posljedica kompresije živca medianusa koji ima osjetilnu i mehaničku funkciju. Živac medianus i nekoliko tetiva prolaze kroz dlan prema podlaktici kroz mali prolaz u zglobu koji se zove karpalni kanal te on kontrolira pokret i osjećaj u palcu i prva tri prsta (u malom prstu ne). Pritisak na živac medianus uzrokuje sindrom karpalnog kanala, a taj pritisak može biti posljedica otekline ili nekog drugog uzroka zbog čega je karpalni kanal sužen. Stanja koja mogu dovesti do sindroma karpalnog tunela su:

• Bolesti poput reumatoidnog artritisa, hipotireoze ili dijabetesa.
• Ponavljajući pokret šake (pogotovo u položaju kada šaka visi) ili često rotiranje zgloba šake.
• Trudnoća.
• Pretilost.

Koji su uzroci sindroma karpalnog kanala?

Kod većine pacijenata uzrok pojave sindroma karpalnog kanala nije poznat. Svako stanje koje dovodi do pritiska na živac medianus u zglobu šake uzrokuje sindrom karpalnog tunela.

Kako prepoznati sindrom karpalnog kanala?

Imate li osjećaj umrtvljenosti ili škakljanja u ruci (pogotovo palcu i prva tri prsta), koji je ponekad toliko snažan da vas probudi iz sna? Kako bolest napreduje, pacijenti razvijaju i osjećaj peckanja, grčenje i slabost u ruci zbog čega im počinju ispadati stvari iz ruke. Najvažnija dijagnostika u postavljanju dijagnoze sindroma karpalnog kanala obavlja se elektroneurofiziološkim ispitivanjem (EMNG) kako bi se odredilo mjesto kompresije i opseg oštećenja živca medianusa te odlučilo o optimalnom načinu liječenja. U slučaju negativnog nalaza EMNG-a, dijagnozu postavljamo na temelju kliničke slike jer sam negativan nalaz ne isključuje postojanje sindroma. Osim neurofiziološkog ispitivanja, ponekad je potrebno napraviti ultrazvučnu i MR pretragu karpalnog tunela.

Kako se liječi?

Odabir načina liječenja ovisi o tome koliko su snažni simptomi i da li se radi o nekoj bolesti koja uzrokuje pojavu simptoma sindroma. Neoperacijsko liječenje uključuje poštedu šake, imobilizaciju ručnog zgloba te povremeno hlađenje oblozima. Kod pacijenata za koje je potvrđeno da nemaju aktivnu infekciju, primjenjuje se aplikacija kortikosteroidnih injekcija unutar karpalnog kanala. Očekivano vrijeme oporavka je 3 do 4 mjeseca. Operativnim liječenjem uklanja se mehanički uzrok kompresije živca te se presijeca karpalni ligament u cilju povećanja volumena karpalnog tunela. Uspješnost operativnog zahvata veća je od 95%. Za uspješno i efikasno liječenje sindroma karpalnog tunela od velike je važnosti njegovo rano prepoznavanje i liječenje – i zato, imate li neki od navedenih simptoma, kontaktirajte nas još danas i dogovorite pregled.